Marija Pomagaj povezala Trsat s Brezjem

Piše: GORAN MORAVČEK

Bazilika Marije Pomoćnice (Marije Pomogaj) u Brezju u općini Radovljica, središnje je nacionalno svetištu te najpoznatije i najveće proštenište u Sloveniji. Godišnje Brezje obiđe oko 400 tisuća vjernika. Svetište opslužuju franjevci, koji su tradicionalno u tijesnim vezama s Trsatom.

Sliku Marije Pomagaj iz Brezja, koju vjernici osobito štuju, čuvali su za Drugoga svj. rata franjevci na Trsatu od 28. travnja 1941. do 19. svibnja 1943. godine. Osobni čuvar slike bio je fra Krišpin Motočić, koji je bio i svjedokom mnogih zbivanja, jer je u službi Trsatskog svetišta proveo 62 godine.

Na glavnome oltaru, koji je posvećen sv. Vidu, nalazi se vjernicima znamenita slika Marije Pomoćnice prema kojoj bazilika nosi ime. Svetu Mariju iz Brezja, u Sloveniji poznatu kao Marija Pomagaj, naslikao je 1814. godine kranjski umjetnik Leopold Layer (1752.-1828.) po narudžbi mjesnog župnika dr. Antona Ažbe. Slika Marije Pomagaj u Brezju okrunjena je 1907. godine, a nadahnuta je prikazom sv. Marije s Djetetom Isusom u naručju, koju je potpisao Lucas Cranach, pravim imenom Lucas Müller, u Wittenbergu 1517. Odande je preko Passaua slika stigla u Innsbruck, gdje je postavljena na oltar današnje katedrale 1650. godine.

Za katoličke vjernike slika je stekla važnu ulogu tijekom Tridesetogodišnjeg rata (1618. – 1648.) te neprestanih turskih napada. Iz toga razdoblja i potječe njezin naziv – Marijo pomozi (Marija pomagaj)! Na slovenskom ozemlju ima više kopija te slike, ali za Slovence je sv. Marija iz Brezja najznačajnija Pomoćnica, jer je uslišala mnoge molbe vjernika koji su tražili njezin zagovor.

Kad su njemački vojnici na početku Drugoga svj. rata zauzeli Brezje i prognali
tamošnje franjevce, domišljatošću je fratrima uspjelo sliku prebaciti do Trsata. Fra Bernardin Mlakar i fra Roman Tominec predali su sliku na čuvanje tadašnjem trsatskom gvardijanu pateru Florenciju Forjanu, a ovaj je zadužio fra Krišpina Motočića da je sakrije. Fra Krišpin, koji je na Trsatu među franjevcima boravio šest desetljeća, radeći kao postolar, vrtlar i podrumar, sliku Marije Pomagaj iz Brezja skrio je, zajedno s čudotvornom slikom Gospe Trsatske, u duplo dno svoga kreveta. Bdijući nad slikama, na toj je postelji fra Krišpin spavao!

Sliku Gospe Trsatske skrivao je fra Krišpin sve do konca Drugoga svj. rata. Fra
Emanuel Hoško je podsjetio u svojoj knjizi “Trsatski franjevci” (2004.) kako je Kroz sve to vrijeme u Trsatskom svetištu “na glavnom oltaru bila je izložena kopija Gospine slike koja je tako dobro naslikana da samo dobri poznavatelji izvorne slike mogu ustanoviti razliku između tih dviju slika”.

Po sliku Marija Pomagaj iz Brezja, koju je skrivao je na Trsatu fra Krišpin, došli su u svibnju 1943. godine ljubljanski biskup mons. dr. Gregorij Rožman i bivši franjevački provincial Gvido Rant. Oni su prenijeli Mariju Pomagaj u Ljubljanu, najprije u župu Marije Pomoćnice (Rakovnik), a potom u ljubljansku katedralu. Slika je vraćena u Brezje na Blagdan sv. Vida 15. lipnja 1947., a u stolnici sv. Nikole u Ljubljani nalazi se replika Marije Pomagaj na istoimenom oltaru smještenom odmah uz svetište.

Prigodom proslave 700. obljetnice Trsatskog svetišta, mons. Alojzij Šuštar,
ljubljanski nadbiskup i metropolita, napisao je 1991. godine u monografiji “Marijin Trsat”, čiji sam bio urednik i nakladnik, kako “Trsat spada među velika marijanska svetišta u koje dolazi mnoštvo slovenskih hodočasnika. Možemo ga uvrstiti među znamenita Marijina svetišta kao što su Sveta gora pri Gorici, Višarje, Ptujska Gora, Gospa Sveta i Brezje, danas najznačajnija slovenska marijanska prošteništa.” Slika Marije Pomagaj učvrstila je povezanost između Trsata i Brezja, naglasio je mons. Šuštar te dodao kako je slika bila skrivana u trsatskom samostanu “približno jednako dugo kao što je prema predaji na Trsatu stajala i Sveta kuća, a to je tri godine i sedam mjeseci”.

Tijekom velikog slovenskog hodočašća na Trsat 25. svibnja 1991. mons. Šuštar se susreo s fra Krišpinom Motočićem. Taj je susret prikazan na zidnoj slici, koja je (ne)spretno uklopljena među freske Sefarina Schöna u klaustru trsatskog samostana.

Fra Krišpin (Ivan) Motočić proveo je šest desetljeća u službi Trsatskog svetišta i svoje braće trsatskih franjevaca, radeći kao postolar, vrtlar i podrumar. Rođen je 2. prosinca 1897. godine u Ščrbincu, selu u župi Belec u Hrvatskom zagorju. U franjevački novicijat na Trsatu stupio je u svojoj zreloj dobi, 1929. godine, kad je i primio novo ime fra Krišpin po sv. Krišpinu, zaštitniku postolara. Na Trsatu je fra Krišpin proveo više od šest desetljeća. Preminuo je 9. veljače 1992. godine, a sahranjen je u franjevačkoj grobnici na trsatskom groblju.

Print Friendly