Košljun – biser u prstenu otoka Krka


Polnoćka na Košljunu

Polnoćka na Košljunu poseban je doživljaj. Slavi se u ozračju tradicije i vjere uz najstarije hrvatske jaslice, koje potječu iz 1651. godine. Likovi Bogorodice i sv. Josipa te Djeteta Isusa izrađeni su od drva u gotovo prirodnoj veličini.

SAZNAJ VIŠE O POLNOĆKI NA KOŠLJUNU

Košljunske jaslice tijekom godine izložene su u kapelici Porođenja, a uoči Božića se smještaju pred glavnim oltarom u crkvi sv. Marije. Košljunske jaslice bile su na europskoj izložbi jaslica u Veroni od prosinca 1988. do veljače 1989. godine. Vrijednost ovog izuzetnog vjerskog i kulturno-povijesnoga spomenika prepoznala je i Hrvatska pošta koja je za Božić 1991. godine objavila detalj košljunskih jaslica na poštanskoj marci.

Rukovet božićnih pjesama

Na Badnjak uoči sv. Mise Polnoćke u franjevačkoj crkvi na Košljunu održat će se prigodni koncert s rukovetom božićnih pjesama i poezije Sluge Božjega fra Ivana Perana (1920. – 2003.). Njegov glazbeni opus sadrži 97 vokalno-instrumentalnih skladbi te 17 komponiranih sv. misa, među kojima je najpoznatija “Pučka misa”.

Fra Ivan (Srećko) Peran rođen je u Kaštel Starom 25. lipnja 1920., a umro je u samostanu na Poljudu u Splitu 14. rujna 2003. godine na glasu svetosti. Četiri dana kasnije pokopan je na Košljunu, gdje su njegova franjevačka braća 2009. godine pokrenula postupak za njegovo proglašenje blaženim.

Košljun: Sv. Franjo kroti vuka, autor Aleksandar Antoljevič Zvjagin

REZERVIRAJ MJESTO!

Košljun

Otočić Košljun smjestio se poput bisernog oka u prstenu u samom središtu Puntarske drage uz južnu stranu otoka Krka. Do njega se stiže brodićem iz Punta. Hodočasnici i posjetitelji Košljun često nazivaju i krčkim draguljem zbog njegova vjerskog značaja te iznimne kulturno-povijesne i prirodne baštine.

Iz starih naziva otočića Košljuna – kojega su zvali Castillio, Castellio, Castillione, Castellion, Castelionis, Casteglion, Cassion, Corsion i slično – zaključuje se kako su te izvedenice nastale od latinske riječi “castellum”, odnosno “castrum” i umanjenice “castellio” u značenju utvrde, što svjedoči o prvotnoj ulozi otoka kao utvrđenog obrambenog mjesta.

Na svega nešto više od šest hekrata ondje postoje Male šume i Vele šume u kojima raste čak 540 biljnih vrsta te živi raznovrsni životinjski svijet, ali na Košljunu – nema zmija! 

Jedina divlja životinja, vuk, nalazi se uz skute sv. Franje Asiškog, koji ga je pripitomio. Spomenik utemeljitelju franjevačkog reda dočekuje hodočasnike i turiste čim stupe na otočić, a djelo je iznimnog majstora, likovnog umjetnika Aleksandra Antoljeviča Zvjagina, rođenog 1947. godine u Moskvi.

Vjera utkana u tkivo otoka Krka

 U doba Rimskog Carstva, kad su na otoku Krku sagrađena naselja Curicum, na mjestu današnjegGrada Krka, te Fulfinum kod Omišlja, na Košljunu je postojala rimska vila, ljetnikovac. Vjera je čvrsto utkana utkivo otoka Krka. Kršćanstvo je ovdje prihvaćeno u 5. ili 6. stoljeću kad je utemeljena Krčka biskupija. Andrija je bio prvi poznati krčki biskup, a sadašnji Ivica Petanjak, ustoličen 2015. godine, pedeset i sedmi je u nizu. Podrijetlom s otoka Krka je kardinal Josip Bozanić, rođen u Rijeci 1949.godine, kao i karizmatik Zlatko Sudac, rođen 1971. godine također u Rijeci.

Benediktinci na Košljunu

Od 9. do 15. stoljeća na Košljunu su sljedbenici sv. Benedikta koji ondje podižu samostan, opatiju s crkvom. Benediktinci su najstariji samostanski red na Zapadu. Sv. Benedikt iz Nursije utemeljio je 529. godine na Monte Cassinu u Italiji prvi benediktinski samostan. Red se brzo širio pod geslom “moli i radi” (lat. ora etlabora) te je stigao rano i u hrvatske krajeve. Na otoku Krku bilo je polovicom 12. stoljeća više benediktinskih samostana nego na svim hrvatskim otocima zajedno. Osim na Košljunu benediktinske opatije postojale su u Jurandvoru, u uvali Sepen kod Omišlja, u gradu Krku (sv. Ivan Krstitelj, sv. Mihovil i sv. Lovre) te sv. Martin na području Dubašnice. U gradu Krku se ženski samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije, utemeljen 1223. godine, održao do današnjih dana.

Prinos benediktinaca i benediktinki našoj kulturno-povijesnoj baštini je nemjerljiv. Iz njihove kapele sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške potječe Bašćanska ploča iz 1105.godine, “hrvatski dragi kamen”. Bašćanska ploča pisana glagoljicom je “krsnilist hrvatstva”. Na ploči je uklesano ime kralja Zvonimira te benediktinskih opata Držiha i Dobrovita. U doba Zvonimirove vladavine (1075.-1089.) na području hrvatske kraljevine nalazio se i otočić Košljun.

Krčki knezovi, kasniji Frankopani

Krčki knezovi, od 15. stoljeća poznati kao Frankopani, pojavljuju se na povijesnoj pozornici u 12. stoljeću. Kad je 1118. godine knez Dujam I. preuzeo upravu nad otokom Krkom kao mletački vazal imao je Dvor u danas napuštenom kaštelu Gradec kod Vrbnika. U doba kad se spominje košljunski opat Ivan, “Joannes abbas monasteriCastilione”, kao prvi poznati benediktinac na otočiću, a to je bilo 1186.godine, otokom Krkom su vladali Dujmovi sinovi Bartol I. i Vid I. Benediktinska opatija sv. Marije postojala je do prve polovice 15. stoljeća, ali na žalost na Košljunu nije sačuvano ništa od benediktinske baštine.

Franjevačka crkva sv. Marije na Košljunu

Košljunski fratr

Pod patronatom Frankopana 1447. godine na otočić stižu sljedbenici reda sv. Franje. Oni su do danas ostali čuvari Košljuna, njegujući vjersku i svjetovnu tradiciju te skrbeći o kulturno-povijesnom blagu. Krčki knezovi bili su na vrhuncu svoje moći u doba kad su fratri stigli na Košljun. Međutim, nakon smrti Nikole IV., prvog Frankopana, počele su razmirice među braćom nasljednicima. Nikolini sinovi podijelili su bogatu očevinu. Ivanu VII. pripali su posjedi na otoku Krku. S njime će završiti frankopanska uprava na Boduliji, jer je otok, a time i otočić Košljun, prešao u mletačke ruke 1480. godine.

Nagađa se da je Ivan VII. Frankopan sahranjen na otočiću u franjevačkoj crkvi sv. Marije koju je počeo obnavljati nakon benediktinskog razdoblja. Njegova kćerka Katarina Marija umrla je u Veneciji 1520. godine, a devet godina kasnije njezini su posmrtni ostatci preneseni na Košljun. Oporučno je ostavila znatnu svotu novca za dovršetak obnove crkve.

Crkva sv. Marije osim glavnog žrtvenika ima još šest pomoćnih oltara. Današnji izgled košljunska franjevačka crkva dobila je nakonšto je obnavljana od 1718. do 1720. godine. Poliptih na glavnom oltaru naslikao je 1535. godine Girolamo Da Santa Croce. Nad oltarom je golema slika Francesca Ughetta iz 1654. godine.

Print Friendly